Srčani udari češći ujutro, napadi panike popodne

Ljudsko tijelo snažno je povezano s prirodom i vanjskim zbivanjima, a naučnici su istraživali i uspjeli pojasniti zašto nas, naprimjer, glava boli ujutro, zašto nas panika hvala u popodnevnim satima, a kožna oboljenja se najviše aktiviraju kasno navečer.

Više kisika

Ovim ciklusom upravlja nešto poput biološkog stimulatora smještenog u dio mozga koji se naziva hipotalamus. Taj ciklus kontrolira niz bioloških procesa i hormonalnih promjena koji mogu povećati rizik od određenih stanja i simptoma.

Stručnjaci navode kako je i naš imunološki isitem usklađen s unutrašnjim satom koji upravlja našim tijelom. Tako je utvrđeno da se određeni zdravstveni problemi češće javljaju u određeno vrijeme tokom dana.

Rizik od srčanog i moždanog udara počinje rasti od šest ujutro, a najviše ih se dešava oko 10 sati prijepodne. Istraživanja su pokazala da je prije podne rizik od srčanog udara veći za 40, a od moždanog za 49 posto. Smatra se da je to zato jer tijelo tada započinje aktivnosti i treba mu više kisika.

Tako dolazi do spojeva koji povećavaju krvni pritisak, a to pojačava i rad nadbubrežnih žlijezda koje su odgovorne za otpuštanje kortizola. Sve to povećava rizik od srčanog udara kod ljudi koji su u rizičnoj grupi.

Giht je uzrokovan visokim nivoom mokraćne kiseline koja pravi kristale oko zglobova i uzrokuje bol. Jedno istraživanje ruskih naučnika otkrilo je da je najveća koncentracija nivoa mokraćne kiseline u krvi oko sedam ujutro. Najmanje je ima uvečer, oko 23 sata.

Jake alergije

Simptomi alergije, poput suznih očiju i surenja nosa, najjači su ujutro. Stručnjaci navode da su uzrok tome najvjerovatnije prve jutarnje aktivnosti poput pospremanja kreveta i sličnih radnji koje podižu prašinu i ostale alergene u zraku.

Napadi panike i tjeskobe najčešće će se javiti popodne, oko 15 sati, a visok rizik od takvih stanja traje do 19 sati. Stručnjaci pojašnjavaju da cirkadijalni ritam tijela uzrokuje aktivnosti nervnog sistema, ali i da je to doba kada čovjek već doživi nekoliko stresnih situacija.

Kada bole zglobovi, a kada je dobro vježbati

Ukočenost i bol u zglobovima najčešći su ujutro. Uzrok je najvjerovatnije neaktivnost tokom noći. Ali, to može biti povezano i s različitim nivoima kortizona i ostalih hormona u tijelu.

Najbolje vrijeme za vježbu ili odlazak fizioterapeutu je od 13 sati. Prema istraživanjima, temperatura tijela na vrhuncu je između 13 i 16 sati, a to znači da su mišići elastičniji i da su povrede manje vjerovatne.

Muče li vas migrene

Ako vas muče migrene, prvi napad najvjerovatnije ćete imati između osam i deset sati ujutro, pokazalo je istraživanje naučnika u Klivlendu. Utvrđeno je da su napadi najrjeđi od 20 sati do četiri ujutro. Naučnici to povezuju s porastom krvnog pritiska u jutarnjim satima jer se krvne stanice u glavi šire, što može potaknuti glavobolju.

Lijek protiv astme

Simptomi prehlade, poput kašlja i curenja nosa, na vrhuncu su oko 16 sati. Jedna teorija kaže da je to zbog toga što su hormoni koji proizvode antitijela za borbu protiv infekcije manje aktivni poslijepodne. Najbolje vrijeme za lijek protiv astme je 14 sati. U to doba lijek najbolje sprečava pogoršanje stanja u noćnim satima.

Kožna oboljenja

Ekcemi i ostala oboljenja kože najjače su izraženi kasno uvečer, oko 22 sata. Naučnici smatraju da je to zbog toga što se u to doba dana mijenja temperatura tijela. Zbog djelovanja temperature na nervne završetke koža postaje osjetljivija i simptomi kožnih bolesti su jači.
zdravlje.avaz.ba